IPA HRVATSKA U POSJETI VATIKANU I RIMU – Nemjerljivo duhovno iskustvo

Članovi IPA Hrvatske sekcije u Vatikanu

Osobno sam se jako veselio ovom putu. Unatrag nekoliko mjeseci počela je intenzivna priprema u koju su se uključile kako IPA Hrvatska, tako i sekcije iz kojih su članovi odlučili pohoditi Vatikan i Rim.

Prijedlog našeg člana Bone Rajića – koji je, uz podršku Ivana Davora Rođaka, bio zadužen za organizaciju cijelog puta, naišao je na plodno tlo, pa se mala ekspedicija članova IPA-e Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Sisačko-moslavačke i Dubrovačko-neretvanske uputila u Rim.

Poseban dodatak ovom putu bila je i činjenica da smo imali vodiča iz IPA-e Švicarska Martina Weingartnera koji je služio kao član Švicarske garde, a koji je samo zbog nas došao iz Luzerna kako bi nas pratio na ovom putovanju.

Sam dolazak u Rim i smještaj u hotelu „Emmaus“ smještenog na samom rubu Trga svetog Petra protekao je besprijekorno, pa smo se odmah uputili na rečeni trg i ostali zatečeni monumentalnošću i ljepotom nad kojom dominiraju Bazilika svetog Petra, egipatski obelisk, te dvije prekrasne fontane.

Uslijedio je dan naše posjete Švicarskoj gardi. Bono i Martin su nas ukratko upoznali sa povješću ove postrojbe i onda je uslijedio posjet samoj kasarni, oružarnici – ukratko bio nam je omogućen pogled „iza kulisa“ te postrojbe. Martin je kao bivši gardist imao pristup i organizirao nam je praktično neograničen pogled u sve pore življenja gardista. Posebno smo ponosni na činjenicu da nas je primio komandant Garde Christian Kühne koji je odvojio vremena u svom prenatrpanom rasporedu i popričao s nama. Ujedno smo tom predali poklone sekcije koji su izazvali oduševljenje kod komandanta Kühnea.

Osim toga preko Švicarske garde smo dobili i prioritetan ulazak u Papinsku baziliku svetog Petra što stvarno puno znači jer se na sam ulazak čeka i po dva sata. Ulazak u ovo monumentalno zdanje te odmah vrati „na tvorničke postavke“ – svaka crkva, katedrala, bazilika, bilo koje crkveno zdanje u Svijetu može stati u ovu Baziliku. Skoro 200 metara dugačka, 44 metra visoka, zauzima preko 15000 kvadratnih metara prostora.

Uz sve činjenice, veličinu, ljepotu ipak je onaj duhovni aspekt ulaska u takvu građevinu onaj koji je obuzme. Osjeti se neka mirnoća (usprkos ogromnoj gužvi), sklad, staloženost. Obilazak same Bazilike, odlazak u kriptu gdje se nalaze grobnice većine papa, odlazak na 130 metara visoku kupolu s koje puca prekrasan pogled na Vatikan i Rim, pogled na grob Svetog Petra – sve su to neki vrhunci našeg posjeta Bazilici, no teško je išta usporedivo sa doživljajem ispred grobnice Hrvatima najdražeg pape – Ivan Pavao II – hodočasnik mira i svetac Katoličke Crkve. Njegov se grob nalazi u samoj Bazilici i svi smo se otišli pokloniti, sjesti nakratko i pomoliti se.

Time je i završio naš prvi dan – pun događaja, doživljaja i emocija… Večera u najomiljenijem restoranu aktualnog pape „L’ Isola della Pizza“ bila je savršeni zaključak ovog savršenog dana.

Drugi dan je bio rezerviran za obilazak prekrasnog Rima opet pod voditeljskom palicom našeg Martina. Piazza Navona sa prekrasnom fontanom, Foro Romano kao središnji trg antičkog rima smješten izmežu Palatina i Kapitola, Coloseum u kojem su se borili gladijatori, Fontana di Trevi i bacanje novčića koji će te dovesti natrag u Rim, Panteon sa neobičnom kupolom, Circus Maximus koji je mogao primiti između 150.000 i 300.000 gledatelja za vrijeme raznih igara – uz puno lijepih fotografija, hodanja (skoro 16 kilometara), vožnje podzemnom željeznicom, odlične hrane (valjda smo probali sve vrste paste koja postoji na kugli zemaljskoj) i druženja priveli smo i obilazak Rima kraju.

Još jedan vrhunac nas je čekao uvečer. Posjetili smo (po preporuci don Ive Borića, a u organizaciji naših Igora i Ivana) crkvu Svetog Jeronima koja je dio Papinskog hrvatskog zavoda Svetog Jeronima. Kratko druženje prije mise sa divnim časnim sestrama Anabelom i Tomislavom, rektorom – velečasnim Marko Đurin. Prepuna crkva, jedna prekrasna propovijed i misa koju je predvodio velečasni Luka, aktivno sudjelovanje naših Slavice Gudelj i Ivana Bižanovća na misi, te druženje nakon mise sa svima, razmjena poklona i sklopljeno poznanstvo za cijeli život. Ponovo jedno veliko i puno duhovno iskustvo, a i ponos da u Rimu imamo svoju crkvu koju možemo pohoditi i imati svoje mise na hrvatskom jeziku.  

Ugodna večer smo zaključili zajedničkom večerom i tom prilikom se oprostili od našeg Martina koji je u tih nekoliko dana postao naš prijatelj i kojeg ćemo, ako sve bude po planu, slijedeće godine ugostiti u Hrvatskoj.

Četvrtak je uslijedio povratak kućama uz klasično dvosatno kašnjenje polijetanja dragog nam Ryanaira, ali ništa nam nije moglo pokvariti ugođaj i cjelokupni doživljaj posjete Vatikanu i Rimu.

Robert Katalinić

R.K.

Scroll to Top